Nacionalnost glavni povod širenju mržnje na portalima u BiH
Nijedan medij nije bio inicijator govora mržnje, kažu autori istraživanja o online medijima i govoru mržnje
Govor mržnje u medijima u posljednjih nekoliko godina sve je izraženiji, rečeno je, uz ostalo, u Banjaluci gdje su, u okviru konferencije “Online mediji kao generatori govora mržnje”, predstavljeni i rezultati istraživanja o nivou i uzrocima govora mržnje na internet portalima.
Većina građana i dalje je mišljenja da su političari najodgovorniji za govor mržnje, jedan je od nalaza istraživanja koje je proveo Servis za medijsku profesionalnu edukaciju i razvoj (SEMPER), uz pokroviteljstvo Fondacije “Friedrich Ebert Stiftung”.
Jedan od autora istraživanja, komunikolog Mladen Bubonjić, navodi kako je tokom aprila mjeseca izvršen monitoring 30 portala u Bosni i Hercegovini, a tokom juna mjeseca provedena je i anketa među korisnicima, građanima.
“Ispitanici su prepoznali da je nacionalnost među prvima, zatim religija, takođe seksualna opredijeljenost i politički stavovi, dok recimo pol, odnosno rodno opredjeljenje nije bilo toliko zastupljeno kada je riječ o prepoznavanju uzroka širenja govora mržnje. Kada je riječ o kvalitativnom nivou ispitivanja, dakle ovom monitoringu, tj. analizi sadržaja na tih 30 portala, ustanovili smo da je na 11 portala zabilježen govor mržnje i ono što je najvažnije, da nijedan portal, dakle nijedan medij nije bio inicijator govora mržnje. Dakle, nijedan tekst koji su novinari napisali nije sadržavao govor mržnje”, rekao je Bubonjić.
No govor mržnje na onlajn medijima najviše se vidi u komentarima koje ostavljaju korisnici, odnosno čitaoci, ističe Bubonjić.
“I to isključivo u najvećoj mjeri na portalima gdje je bilo omogućeno anonimno komentarisanje, dakle sa nekim pseudonimima ili nikovima. Na portalima gdje je bilo omogućeno komentarisanje sa punim imenom i prezimenom bilo je mnogo manje zabilježenih slučajeva govora mržnje nego na portalima gdje je bilo omogućeno anonimno komentarisanje”, dodaje Bubonjić.
Govor mržnje u medijskom, pa i u onom onlajn eteru, se pojavljuje ili kao sredstvo za ostvarivanje nekih ciljeva, međutim, nerijetko je ono uzrokovano uslijed
No, u podijeljenom društvu kakvo je bosanskohercegovačko, govor mržnje ne može donijeti ništa dobro, navodi profesor banjalučkog Fakulteta političkih nauka Aleksandar Bogdanić.
“U svakom slučaju može dovesti do veće polarizacije u društvu i veće te podijeljenosti koju sad imamo, što naprosto nikako nije dobro. Sa druge strane, ako ovi drugi, civilno društvo, nevladine organizacije, obrazovanje, mediji, profesionalne organizacije… generalno svi, stave naglasak na razvijanje svijesti i o slobodi govora i o govoru mržnje, onda će to sve biti manje i manje uticajno, što je najvažnije”, ocjenjuje Bogdanić.
- Datum objave: 4. juli/srpanj, 2019.
Autor: Milorad Milojević
Preuzeto sa stranice RSE na linku:
https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-mediji-govor-mrznja/30035261.html
